Poreklo prezimena i stanovništva Kostajnika

Poreklo prezimena, selo Kostajnik (Krupanj)

Poreklo stanovništva sela Kostajnik, opština Krupanj. Prema studiji Borivoja Milojevića „Rađevina i Jadar“ iz 1913. godine.

Položaj.

Gornja Mala je na obema stranama Gornjanske Reke, samo su kuće Vićentića na plavini Orlujskog Potoka. Hercegovci i Birčani su na strani Kostajničke Reke, okrenuti jugozapadu; u Hercegovcima, kuća Despotovića je na terasi, a u Birčanima, dve kuće Stevanovića su na dvama parčadama jedne niže terase. U Donjoj Mali, Neškovići su na prisojnoj strani Kostajničke Reke; Petrići su na strani dolinskoj više izvorišta jednog potoka; Baščovani i Đurići su takođe na strani dolinskoj, u izvorištu potoka Bele Pećine; Savići su na rtovima jedne površi; Pajići su na obema stranama doline Janovca; i Radičevići su na osojnoj strani Dubokog Potoka.

U selu se pije voda sa izvora (točkova).

Tip. Male su u selu:

Gornja Mala:

Živković 1 k, Obradovići 5 k, Brankovići 3 k, Mićić 1 k, Vićentići 3 k, Tadići 2 k, Tomići 3 k, Đukanovići 2 k, Matići 4 k, Purković 1 k, Vasiljević 1 k, Aksići 2 k, Maksimović 1 k, Savić 1 k, Ćirkovići 2 k, Markovići 3 k, Purići 4 k, Stevanovići 2 k, Marjanović 1 k, Nedeljković 1 k, Đurić 1 k, Ćirić 1 k i Strailović 1 k;

Hercegovci: Vučetići 8 k, Despotović 1 k, Milosavljevići 3 k, Đorđić 1 k, Đuričići 2 k, Mijajlovići 3 k i Lukići 3 k;

Birčani: Jeremići 2 k i Stevanovići 2 k;

Donja Mala koju čine:

Neškovići: Neškovići 4 k, Pavlović 1 k, Blagojevići 2 k i Stevanovići 2 k;

Petrići: Marković 1 k, Lazić 1 k, Lazići 2 k, Tešić 1 k, Jankovići 2 k, Živanović 1 k i Ivanovići 2 k;

Baščovani: Stanković 1 k, Gligorići 2 k i Vasiljevići 2 k;

Đurići: Đurići 2 k;

Savići: Mićanovići 4 k, Nestorovići 3 k, Jević 1 k, Grujičić 1 k, Lukić 1 k, Perić 1 k i Jovanovići 2 k;

Pajići: Cvijić 1 k, Jović 3 k, Tejić 1 k i Mitrović 1 k;

Radičevići: Radičevići 3 k, Vasiljevići 2 k, Perić 1 k i Jovanović 1 k.

Gornja i Donja Mala su rastavljene šumovitim visom Kostajnikom. U Donjoj Mali, Savići i Pajići su rastavljeni brdom Lipnjem. U Birčanima, Jeremići i Stevanovići su rastavljeni jednim zabranom; a u Savićima, Mićanovići i Jevići su rastavljeni dubokim Savića Potokom.

Privreda.

Oko petnaest seljaka rade u topionici, a četrdeset do pedeset u rudnicima u Cerovi, u Lipenoviću i u Zajači; svi idu na rad obdanicom. U državnoj šumi, više Kostajnika, seljaci od Pirota i od Niša prže ćumur za topionicu. – Seoska šuma je u Orlujaku, Suvoj Jami, Grabovom Ostenjku itd., a opštinska u Boranji. – Do četrdeset seljaka obrađuju zemlju na pola u Lozničkom Polju, a preko dvadeset njih su u tome polju i njive kupili. Seljaci iz Dublja, Salaša, Crne Bare itd. dogone svinje u seosku šumu, kad rodi žir, i bave se preko zime. Kolibe za prenoćište naprave od bukovih „platina“.

Poreklo stanovništva.

Starosedeoci su:

Neškovići, Pavlovići, Blagojevići i Stevanovići; Marković, Lazići, Tešić, Jankovići, Živanović i Ivanovići; Mićanovići i Nestorovići; i Grujići (Sv. Đorđe).

Doseljeni su:

Živković i Obradovići; Brankovići; Tadići i Purići; Tomići i Đukanovići; Matići, Purković i Vasiljević; Ćirkovići i Markovići; Stevanovići; i Nedeljković, Đurić i Ćirić iz Pive u početku 18. veka. (Arh. Mihailo). Od Stevanovića ima odseljenih u Trstenici, u okr. valjevskom;

Vučetići, Despotović, Milosavljević, Đorđić, Đuričići, Mijajlovići i Lukići iz Hercegovine u početku 18. veka. Njihovi preci su pobegli ispred turskih nasilja (Sv. Jovan);

Aksić, Maksimović, Savić, Marjanović, Jeremići i Stevanovići iz Birča u prvoj polovini 18. veka. (Srđev-dan);

Mićić, Radičevići, Vasiljević, Perić i Jovanović iz Metlića u drugoj polovini 18. veka (Sv. Dimitrije);

Stankovići, Gligorići, Jević, Jovanovići, Cvijić, Jović i Tejić (st. prez. Malešević) iz Radalja u drugoj polovini 18. veka (Miholj-dan);

Đurići i Perić iz Radalja u drugoj polovini 18. veka. (Sv. Nikola);

Vićentići iz Cerove u drugoj polovini 18. veka. (Sv. Đorđe);

Strailović iz Voljevaca u početku 19. veka. Njegov ded je usinjen. (Sv. Đorđe); i

Mitrović iz Korenite u drugoj polovini 19. veka. On je doveden uz majku. (Sv. Dimitrije).

IZVOR: Borivoje Milojević, „Rađevina i Jadar“ (str. 697-699). Edicija Koreni, „Sl. Glasnik“, Knjiga 16.

 

Preuzeto sa www.poreklo.rs

 

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *